Najčešća kršenja

Ako vam poslodavac nije isplatio plaću, imate više mogućnosti. Isplatu plaće možete zahtijevati tužbom protiv poslodavca radnom sudu, pri tome vrijedi da je pismeni obračun plaće koji izdaje poslodavac vjerodostojna listina na temelju koje radnik može predložiti sudsko izvršenje. Zastarni rok za potraživanja iz radnog odnosa jest pet godina.

Ako vam poslodavac:

• nije isplatio plaću barem dva mjeseca (ili je isplaćena plaća bila bitno smanjena), odnosno
• nije isplatio plaću na zakonski određeni odnosno dogovoreni rok dva puta uzastopno ili u šest mjeseci, odnosno
• nije osigurao posao više od dva mjeseca te ujedno nije isplatio zakonski određenu naknadu plaće, odnosno
• nije u cijelosti platio doprinose za socijalnu sigurnost tri mjeseca uzastopno ili šest mjeseci

u svim gore navedenim slučajevima imate mogućnost pod uvjetima iz ZDR-1 izvanredno (bez otkaznog roka) otkazati ugovor o radu. Poslodavac će vam osim zaostalih plaća i doprinosa morati isplatiti i otpremninu određenu za slučaj redovitog otkaza ugovora o radu zbog poslovnih razloga i odštetu najmanje u visini izgubljene zarade za vrijeme otkaznog roka.

Kršenje glede uskraćenja isplate plaće možete također prijaviti Inspektoratu rada RS. Međutim, ako inspektor rada utvrdi kršenja glede isplate plaće, poslodavca može samo sankcionirati za učinjeni prekršaj, a svojim poduzetim mjerama ne može postići faktičku isplatu plaće. To može učiniti jedino radni sud.

Ako vam poslodavac neutemeljeno otkaže ugovor o radu, odnosno učini to usmeno bez posebnog postupka ili dokumenata, možete podizanjem tužbe pred radnim sudom u roku od 30 dana od uručivanja otkaza, odnosno u roku od 30 dana od saznanja kršenja svojih prava zahtijevati ustanovljenje nezakonitosti otkaza. Otkaz ugovora o radu mora naime biti pismen i odgovarajuće uručen radniku, a prije toga poslodavac mora izvesti odgovarajući postupak prema zakonu. Ako poslodavac to nije učinio, takav postupak možete prijaviti Inspektoratu rada RS. Ako inspektor utvrdi kršenje glede postupka ili uručivanja otkaza, poslodavca može sankcionirati za prekršaj, a svojim poduzetim mjerama ne može postići poništenje otkaza. To može učiniti jedino radni sud.

Poslodavac je u prekršaju ako radniku nakon prestanka obavljanja poslova u inozemstvu ne omogući povratak u Sloveniju, stoga radnik može prijaviti to kršenje Inspektoratu rada RS. Nakon povratka u domovinu radnik može tužiti poslodavca za povrat troškova vezanih uz povratak te za povrat štete radi doživljenih neugodnosti.

Ako se radnik nađe sam u inozemstvu bez mogućnosti, odnosno sredstava za povratak u domovinu, može se obratiti i diplomatskom predstavništvu RS (npr. veleposlanstvu ili konzulatu). U diplomatskom predstavništvu mogu mu izdati dokument za povratak u Sloveniju (npr. putnu ispravu za povratak ili osobnu iskaznicu) te se mogu povezati s rodbinom radnika ili s nadležnim centrom za socijalnu skrb ako radnik nema druge mogućnosti, odnosno sam ne može platiti povratak u domovinu. Ako u zemlji u kojoj se radnik nađe ne postoji slovensko predstavništvo, može se obratiti diplomatskom predstavništvu u drugoj zemlji članici EU gdje mu mogu izdati tzv. »emergency travel document«.

Ako radnik ne dođe na posao i svoj izostanak ne opravda poslodavcu, riječ je o kršenju ugovornih obveza koje je radnik dužan ispunjavati nakon potpisivanja ugovora o radu. S obzirom na to kako poslodavac definira kršenje obveza iz radnog odnosa u svojim općim aktima, radniku može izreći disciplinsku sankciju u slučaju utvrđene disciplinske odgovornosti sukladno pravilima disciplinskog postupka (ako ih je poslodavac prethodno definirao), ali ta sankcija ne smije trajno promijeniti radno-pravni položaj radnika. Ako poslodavcu radi neopravdanog izostanka radnika nastane šteta, radnik ju je dužan nadoknaditi – naravno, nakon prethodno izvedenog postupka u kojem se utvrđuju visina nastale štete, odgovornost za štetu i počinitelj štete.

Neopravdani izostanak s posla ujedno je i razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu, poslodavac može izvanredno (bez otkaznog roka) otkazati ugovor o radu radniku koji najmanje pet dana uzastopno ne dođe na posao, a o razlozima svoje odsutnost ne obavijesti poslodavca iako bi to morao i mogao učiniti. Prije otkaza poslodavac mora izvesti posebni postupak i paziti na rokove koju su slučaju izvanrednog otkaza relativno kratki. U tom slučaju radniku prestaje ugovor o radu s prvim danom neopravdane odsutnosti s posla, ako se ne vrati na posao do uručenja izvanrednog otkaza.

Odgovor na to pitanje ovisi o razlozima zbog kojih radnik obavlja svoj posao na opisani način. Ako je riječ o disciplinskom kršenju, poslodavac može pokrenuti disciplinski postupak protiv radnika. Također može (u posebnom postupku) zahtijevati odštetu od radnika ako je zbog postupaka radnika (ili obustave) poslodavac imao štetu.

Ako su razlozi za nestručan ili nepravovremeni rad radnika zdravstvene prirode, poslodavac može uputiti radnika na usmjereni preventivni zdravstveni pregled:

• zbog smanjene radne sposobnosti,
• nakon bolesti ili ozljede izvan rada koja zahtjeva duže liječenje i kad postoji sumnja u sposobnosti za dosadašnji rad radnika,
• ako postoji sumnja na bolesti ovisnosti koje mogu utjecati na radnu sposobnost radnika,
• ako je riječ o radnicima koji su u godini dana zbog bolesti ili ozljede bili na bolovanju pet ili više puta.

Ovlašteni liječnik mora poslodavcu u roku od deset dana poslati ocjenu o ispunjavanju posebnih zdravstvenih zahtjeva radnika za određeni posao u radnom okolišu. Na njegov prijedlog može (uz suglasnost osobnog liječnika radnika) započeti i postupak za ostvarivanje prava iz invalidskog osiguranja za radnika.

Poslodavac mora zatim uvažavati rezultate liječničkog pregleda i radniku omogućiti posao koji neće pogoršati njegovo zdravstveno stanje. Ako takvog posla nema, može započeti postupak otkazivanja ugovora o radu zbog nesposobnosti ili invalidnosti ako je riječ o radniku sa statusom invalida. U posljednjem slučaju poslodavac mora prethodno, prije otkaza, dobiti i mišljenje posebne komisije.

Nepostizanje očekivanih radnih rezultata jer radnik posao ne obavlja pravovremeno, stručno i kvalitetno također je razlog za redoviti otkaz ugovora o radu zbog nesposobnosti. Prije tog otkaza poslodavac mora izvesti poseban postupak određen u ZDR-1.

Poput odgovora na prethodno pitanje poslodavac može i u ovom slučaju pokrenuti disciplinski i odštetni postupak protiv radnika. Osim toga, može izvesti postupak prije otkaza i predati otkaz zbog nesposobnosti ili otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem (kršenje ugovorne obveze ili druge obveze iz radnog odnosa). Neuvažavanje uputa poslodavca u određenim poslovima i u nekim okolnostima može također ugroziti zdravlje, odnosno život radnika i njegovih suradnika ili drugih ljudi. Zato poslodavac u slučaju težih kršenja radnih obveza također ima mogućnost radniku izvanredno otkazati ugovor o radu sukladno postupku prema ZDR-1. Uz pokretanje postupka izvanrednog otkaza ugovora o radu poslodavac može također zabraniti radniku obavljanje poslova u vrijeme trajanja postupka. Tijekom zabrane obavljanja posla radnik ima pravo na naknadu plaće u visini polovice njegove prosječne plaće posljednja tri mjeseca.